Aktividade Tara Bandu iha Posto Administrativo Hato-udo, Municipio Ainaro.

Ainaro, 21/04/2026 liu husi Ministeriu Turizmu Ambiente, Diresaun Geral Ambiente no Diresaun Nasional Biodiversidade hala’o  Aktividade Tara Bandu iha Posto Administrativo Hato-udo, Municipio Ainaro ne’ebé organiza husi Administrador Posto Administrativo Hato-udo hamutuk ho komunidade husi suco Leolima no Foho Ailico hodi realiza atividade ne’e, tuir Autoridade lokal  hateten tara bandu ne’e mai husi komunidade sira ne’ebé ho konsiensia no kumprimenta ida hanesan ran ida ne’ebé hisik ba fatuk hodi bandu ba komunidade labele estraga no kaer, autoridade mós husu ba komunidade sira labele ka’er ikan hodi fa’an iha tempu ne’ebé mak tara ona bandu, no husu tau konsiderasaun masimu hodi kontribui ba rai ida ne’e. Tara lulik iha Sadan-Heu, hodi bandu, tuir tinan ida sei kolleta dala ida hafoin kolleta hotu hahu tara fali bandu, katak iha tinan ida dala ida. Administrador Posto Administrativo Hato-udo katak Tara bandu ida ne’e ezisensia husi komunidade hakarak halo hodi bandu tanba ne’e, Administrador husu komunidade sira kumpri ba, tanba ran ne’ebé hatun ne’e veneno ida. Husu bandu atu nune’e iha loron ida sei kolleta ba komunidade sira. Tuir dekretu lei no. 26/2012 Lei baze ba ambiental no sita iha iha artigo 8 kona-ba tara bandu, katak no.1 lei ida ne’e rekoñese, tara bandu nia impórtansia enkuantu kustume integrante kultura Timor- Leste nian no nuda’ar mekanizmu tradisionál regular ba relasaun entre ema no ambiente iha nia sorin-sorin. No.2 Bele lori ba asaun tara bandu, tuir rituál estabelese ona hosi direitu be moris metin ona iha fatin ne’ebé hakarak atu konserva no promove ambiente no prezervasaun uzu sustentavel rekursu naturál sira, banhira asaun sira ne’e kompativel ho objetivu no prinsipiu ne’ebé estabelese iha lei ne’e, no bele lori asaun tara bandu, tuir termu artigu ne’e, Governu tenke garante efetiva protesaun iha área envolvida. Nune’e estadu sei fasilita asaun kultural sira proteje no kuidadu ba rikusoin, iha dekretu Lei Biodiversidade ne’e mós ko’alia klaru rekursu sira hotu iha bee iha rai maran tenke proteje, tuir KRDTL hatu’ur ona artigu 6 artigu 61 ko’alia kona-ba ambiente.

Ambiente mak parte ida husi moris, katak ita habali ambiente habali moris.

No comments yet.

Leave a comment

Your email address will not be published.